Papa Lav XIV. proglasio sedmero novih svetaca: „Oni nisu borci za neki ideal, nego svjedoci Kristove ljubavi“

Pred više od sedamdeset tisuća vjernika iz cijeloga svijeta, papa Lav XIV. u nedjelju, 19. listopada, predvodio je svečanu misu kanonizacije sedmero novih svetaca: mučenika Petera To Rota i biskupa Ignazija C. Maloyana, redovnica Marie Troncatti, Vincenze Marie Poloni i Carmen Rendiles Martínez, te laika Bartola Longa i Joséa G. H. Cisnerosa, izvijestio je Vatican News.

U propovijedi Sveti Otac istaknuo važnost molitve i vjere za svakodnevni život i djelovanje u nadi u Božju providnost, poručivši:
„Kada smo razapeti mržnjom i ratom, Bog daje utjehu svakom plaču“.

Nakon čitanja kratkih životopisa budućih svetaca i zamolbe pročelnika Dikasterija za kauze svetaca, kardinala Marcella Semerara, Papa je izrekao formulu kanonizacije:

„Na čast Presvetoga Trojstva, uzdignuće katoličke vjere i rast kršćanskoga života, vlašću našega Gospodina Isusa Krista, svetih apostola Petra i Pavla i našom vlastitom, nakon pozornog promišljanja i ustrajne molitve za božansku pomoć, saslušavši mišljenje mnoge braće u biskupstvu, proglašavamo da se blaženi mučenici Ignazio Maloyan i Peter To Rot, kao i Vincenza Maria Poloni, Maria Carmen Elena Rendiles, Maria Troncatti, José Gregorio Hernandez Cisneros i Bartolo Longo, uvrste u svece Katoličke Crkve i određujemo da se u cijeloj Crkvi odsad časte kao sveci. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!“

U homiliji je Sveti Otac protumačio da Isusovo pitanje: „Kad Sin Čovječji dođe, hoće li naći vjere na zemlji?“ otkriva ono što je Gospodinu najdragocjenije – vjeru, odnosno savez ljubavi između Boga i čovjeka.

„Upravo danas pred nama stoji sedmero svjedoka – novih svetaca i svetica – koji su, Božjom milošću, održali svjetiljku vjere upaljenom; štoviše, sami su postali svjetiljke sposobne širiti Kristovo svjetlo“, rekao je Papa.

Papa je istaknuo da se, kao što se ne umaramo disati, ne smijemo umoriti ni od molitve:

„Kao što disanje podržava život tijela, tako molitva podržava život duše. Vjera se, naime, izražava u molitvi, a istinska molitva živi od vjere“, dodao je Sveti Otac.

„Gospodin nas pita vjerujemo li da je Bog pravedan sudac prema svima. Sin nas pita vjerujemo li da Otac uvijek želi naše dobro i spasenje svake osobe. Dvije kušnje stavljaju našu vjeru na ispit: prva se hrani sablazni zla, navodeći nas na pomisao da Bog ne čuje plač potlačenih i da nema milosrđa za bol nevinih. Druga kušnja jest zahtjev da Bog mora djelovati onako kako mi želimo – tada molitva ustupa mjesto zapovijedi Bogu, kao da mu želimo pokazati kako biti pravedan i djelotvoran“, upozorio je Papa.

Papa je naglasio da nas molitva Crkve podsjeća kako je Bog pravedan prema svima, jer svakome daruje svoj život:

„Gospodin nas sluša i prima nas takve kakvi jesmo, da nas preobrazi u ono što On jest. Tko odbija Božje milosrđe, ostaje nesposoban za milosrđe prema bližnjemu. Tko ne prima mir kao dar, ne zna ga ni darovati. Sveci su autentični muškarci i žene, a ne junaci nekog ideala. Današnji novi sveci nisu junaci ni borci za neki ideal, nego autentični muškarci i žene“, rekao je Papa te zaključio pozivom da njihov zagovor pomogne vjernicima u kušnjama, a njihov primjer nadahne zajednički poziv na svetost.

„Dok hodočastimo prema tom cilju, molimo bez prestanka, čvrsti u onome što smo naučili i u što čvrsto vjerujemo. Vjera na zemlji tako podržava nadu u nebo“, zaključio je Sveti Otac.

Životni putovi novih svetaca

Ignazio Choukrallah Maloyan, armenski nadbiskup i mučenik, ubijen je 1915. godine od strane osmanskih snaga jer je odbio prijeći na islam.

Peter To Rot, prvi svetac iz Papue Nove Gvineje, bio je laik kojega su Japanci pogubili krajem Drugoga svjetskog rata.

José Gregorio Hernández Cisneros, venezuelanski laik, bio je liječnik, znanstvenik, filantrop i pobožni katolik koji je, nakon studija u Caracasu i Parizu, presudno utjecao na razvoj moderne medicine u Venezueli.

Bartolo Longo, koji je – prema vlastitim riječima – nekoć bio sotonistički svećenik, obratio se i potom u Pompejima osnovao svetište Gospe od Krunice.

Trima redovnicama, dvjema iz Italije i jednoj iz Venezuele, koje su također danas proglašene svetima, zajedničko je posvećenje brizi za bolesne i služenje potrebitima.

Foto: Vatican Media

Izvor: https://ika.hkm.hr/